Bijah neki dan u Reinachu, nedaleko Basela. Iako se dan već bližio kraju, skočio sam do susjednog Dornacha. «Ne može se sakriti grad na gori», a ne može se sakriti ni Goetheanum. Ova monolitno-organska građevina, koja se stilski pripisuje ekspresionizmu, ima grandiozni skulpturalni učinak i dominira cijelim mjestom i izražava bit «organskog dizajna».
Ovog značajnog «Hrvata u Švicarskoj» autori knjiga na tu temu gotovo nikako ne spominju. Jedino mu Tihomir Nuić poklanja nekoliko redova u svojoj knjizi. Ima više razloga. Prvi je svakako taj da je dotični samo rođen u Hrvatskoj (Donji Kraljevec u Međimurju, 1861.) i već kao mali dječak preselio u Austriju (kasnije u Švicarsku), a drugi razlog može biti i njegov pogled na svijet, koji baš i ne odgovara tradicionalnoj slici «Hrvata katolika». Naime, dr. Rudolf Steiner bio je teozof i kasnije utemeljitelj antropozofije. On je idejni autor i zgrade Goetheanuma, koji danas služi kao sjedište antropozofskog društva te kao festivalska dvorana i kazalište. Ova monumentalna betonska građevina, sa širokim rasponom krova, plastične raznolikosti oblika, uglavnom nema pravih kutova.
Za one koji ne znaju, antropozofija je duhovni svjetonazor, čiji se suštinski sadržaj temelji na vidovitim uvidima u ono za što on vjeruje da je stvarni, postojeći duhovni svijet («viši svjetovi»).
Taj svjetonazor se kosi s našim kršćanskim naukom, iako se Steiner nadahnjivao i kršćanskim misticizmom. Tradicionalna teozofija je tvrdila da može pokazati zajedničku srž istine u svim religijama. Steiner je u temeljnim spisima predstavio vlastiti oblik teozofije, nazvao ju je «duhovnom znanošću», a kasnije antropozofijom. Filozofija njemačkog idealizma, ali i znanstvena otkrića te Goetheov svjetonazor također su imali veliki utjecaj na Steinera. Zato je i ovo zdanje nazvao Goetheanum.
Zastupao je vlastiti ezoterizam zapadnjačkog stila s naglašenim kršćanskim elementom. Kasnije se sve više osamostaljivao od Teozofskog društva, s čijom se jednostranom istočnom orijentacijom nije želio složiti. S druge strane, Steiner je naglašavao jedinstvenost osobe Isusa Krista, kojeg su stariji teozofi među ostalima promatrali samo kao visokorazvijenu osobu (tzv. «majstora»).
Na temelju svog antropozofskog svjetonazora razvio je nove koncepte za različita područja. To uključuje antropozofsku arhitekturu, waldorfsko obrazovanje, antropozofsku medicinu, antropozofsku farmaciju, biodinamičku poljoprivredu, euritmiju i kršćansku zajednicu.
Ono po čemu je Steiner poznat nama običnim ljudima svakako je njegov doprinos u ekološkoj «biodinamičkoj» poljoprivredi i pedagoški rad u tzv. Waldorfskim školama. U većini europskih država su Waldorfske škole državno odobrene. Najviše ih je u Njemačkoj, ali i u većini švicarskih gradova.
Ovdje kod nas u Švicarskoj postoji puno poljoprivrednika koji koriste njegove metode tzv. biodinamičkog organskog uzgoja, a njihovi proizvodi se mogu kupiti u trgovinama zdrave hrane (Reformhaus), ali i supermarketima i drogerijama pod brendom «Demeter». Ime potječe od grčke božice odgovorne za plodnost zemlje, žita i sjemena.
Učenje i pojava Rudolfa Steinera od samog su početka imali snažan polarizirajući učinak i njegove ideje nisu potvrđene u «službenoj» znanosti. Bez obzira na to, njegov utjecaj na suvremeni svijet je ogroman, a budući da je rođen u našem kraju svakako zaslužuje da se o njemu nešto zabilježi.
Dr. Rudolf Steiner umro je u Dornachu 1925. godine u dobi od 64 godine.
Kotlovnica grije petnaestak zgrada, a podzemnim tunelom povezana je i s Goetheanumom.
